30. 12. 2016.

Budžet opštine Kotor Varoš za 2017. godinu iznosi 8,3 miliona KM,snižen porez na nepokretnosti



Budžet opštine Kotor Varoš za 2017. godinu iznosi 8,3 miliona KM, odlučili su danas odbornici koji su na posebnoj sjednici jenoglasno usvojili Prijedlog budžeta.
Glasovima svih 23 prisutnih odbornika usvojen je i rebalans budžeta za 2017. godinu. Tim potezom su rashodi iz opštinske kase povećani sa 7,95 miliona koliko je planirano osnovnim budžetom na 8,16 miliona KM.
Jednoglasno je donesena i odluka o visini poreske stope za porez na nekretnine koja đe za 2017. godinu iznositi 0,06 odsto. Time je drastično smanjena u odnosu na  stopu za 2016. godinu 0,20 odsto po kojoj je stanovništvu i privredi obračunat porez na nepokretnosti, što je tada dovelo do ogromnog rasta računa.
Odluke u vezi sa budžetom i poreskom stopom podržali su i odbornici najjače opozicione stranke SNSD-a.


– Podržali smo budžet jer je to najvažniji dokument za funkcionisanje opštine. Ne želimo da pravimo opstrukcije i naš stav je da svi moramo podržati donošenje budžeta. Glasali smo i za odluku o utvrživanju poreske stope jer je ona konačno smanjena na nivo iz 2015. godine – rekao je šef Kluba odbornika SNSD-a Branko Ponorac.

OBJAVLJENI KONAČNI REZULTATI POPISA




Opština Kotor Varoš ima 18.361 stanovnika, a brojnija je ženska populacija, pokazali su rezultati popisa stanovništva koje je danas objavio Zavod za statistiku.
Popis je pokazao da na području kotorvaroške opštine žive 9.354 stanovnika ženskog pola i 9.007 muškaraca.
Prosječna starost Kotorvarošana iznosi 38,43 godine, a kada je riječ o starosnoj strukturi najviše stanovnika je u životnoj dobi od 45 do 49 godina – 1.387. Druga najbrojnija kategorija su mladi između 15 i 19 godina kojih je 1.375.
Značajan broj Kotorvarošana se može pohvaliti dugovječnošću, a 86 napih sugrađana je starije od 85 godina, dok ih je u devetu deceniju života zagazilo još 246.
Jedna od zanimljivih kategorija je i nacionalna struktura stanovništva koja pokazuje da su najbrojniji Srbi sa 12.730, Bošnjaka ima 4.516, a Hrvata 852. Ostalim narodima pripada 129 stanovnika, o nacionalnoj strukturi se nije izjasnilo 115, a taj status nepoznat je kod 19 Kotorvarošana.

26. 12. 2016.

Povrijeđene tri osobe iz Kotor Varoša i jedna iz Čelinca



Slikovni rezultat za saobraćajna nesreća

Tri osobe iz Kotor Varoša i jedna iz Čelinca povrijeđene su u saobraćajnoj nesreći koja se danas dogodila u mjestu Zeleni Vir kod Banjaluke.
Portparol Centra javne bezbjednosti Banjaluka Marija Markanović rekla je da  su u nesreći učestovali “fijat punto” koji je vozila D. S. (38) iz Čelinca i “mercedes” za čijim volanom je bila L. Ć. (18) iz Kotor Varoša. Povrijeđena je žena koja je vozila “fijat punto”, te saputnici u “mercedesu” M. Ć. (18), Z. Ć. (17) i S. Ć. (49) iz Kotor Varoša. Povrijeđeni su zbrinuti u Univerizetskom kliničkom centru Banjaluka.


Za vrijeme uviđaja bio je obustavljen saobraćaj tbog čega je formirana velika kolona.

17. 12. 2016.

ŠIPRAGE:Raspisan novi konkurs za posao u školi za prijem pripravnika na poziciju nastavnika razredne nastave


Osnovna škola “Petar Kočić” u Šipragama raspisala je ponovljeni konkurs                                             
za prijem pripravnika na poziciju nastavnika razredne nastave na neodređeno vrijeme nakon što je prethodni poništila Republička prosvjetna inspekcija zbog namještanja posla snaji direktora škole Nikole Kurušića.
Konkurs je objavljen u srijedu i od tada teče rok od osam dana u kojem se mogu prijaviti zainteresovani kandidati. Testiranje i intervju sa kandidatima koji ispunjavaju uslove konkursa biće obavljeno 26. decembra u 12 časova u prostorijama škole u Šipragama.
Republička prosvjetna inspekcija poništila je prethodni konkurs, jer su utvrđene nepravilnosti u konkursnoj proceduri. Kontrola je uslijedila na osnovu žalbe kandidatkinje Emine Čirkić, koja je na konkursu završila tek četvrta, a prva je na osnovu sumnjivog bodoovanja bila snaja direktora škole.
– Vanrednim inspekcijskim pregledom utvrđene su nepravilnosti u konkursnoj proceduri. Rješenjem republičkog prosvjetnog inspektora naloženo je da bude ponovljena konkursna procedura – navedeno je u rješenju republičkog prosvjetnog inspektora Tatjane Popović.
Čirkićeva kaže da će se ponovo prijaviti, iako sumnja da će i u ponovljenoj konkursnoj proceduri dobiti posao. Ona je sa prosjekom ocjena blizu deset i kao dupli stipendista republičkog Fonda “Dr Milan Jelić” završila tek četvrta na listi. Maksimalnih šest bodova na intervjuu, koji je presudio, dobila je samo jedna osoba, a Emina tvrdi da je konkurs bio prilagođen kandidatkinji koja je direktorova snaja.
– Na konkursu je bila prošla djevojka koja već radi u toj školi i koja je imala najmanji prosjek ocjena tokom studiranja, ali je osvojila najveći broj bodova na intervjuu. Bodovali su radni staž djevojci koja počinje da radi kao pripravnik.Osim toga ta djevojka je u rodbinskoj vezi sa direktorom – rekla je Čirkićeva.
Kurušić je tvrdio da je komisija pošteno radila svoj posao, da je sa bodovnom listom bilo sve u redu, a da sa kandidatkinjom koja je dobila posao nije u rodbinskoj vezi i da samo imaju isto prezime.

13. 12. 2016.

ŠIPRAGE SLAVE

Kako je naš blog,ranije najavio, IBRAHIM PALIĆ,novi predsjednik SO K.Varoš.



 Ibrahim Palić iz SDA, dosadašnji predsjednik Skupštine opštine Kotor Varoš, i u naredne četiri godine obavljaće tu funkciju, a za zamjenika lokalnog parlamenta na današnjoj konstitutivnoj sjednici izabran je Radenko Čupić, kadar PDP-a.
Na sjednici je za zamjenika načelnika izabran Mladen Trivunović iz SDS-a, a za vršioca dužnosti sekretara Skupštine Snežana Jurić /SDS/, koja je tu funkciju obavljala i u protekle dvije godine.

Sve prisutne odbornike je pozdravio načelnik opštine Kotor Varoš Zdenko Sakan i poželio im sreću u radu na dobrobit građana koji su im ukazali povjerenje.
Konstitutivna sjednica SO Kotor Varoš u novom sazivu počela je polaganjem zakletve i potpisivanjem izjave odbornika koji će u naredne četiri godine sjediti u klupama lokalnog parlamenta.Tri odbornika su iz privatnih razloga vratili mandate, tako da su umjesto Mladena Trivunovića i Snežane Jurić iz SDS-a novi odbornici Milorad Savanović i Mladen Tepić, dok je Draganu Petrušić iz PDP-a u skupštinskoj sali zamijenio Nemanja Knežević. Skupština u Kotor Varošu će brojati ukupno 27 odbornika, a najviše mandata osvojio je SDS koji će sa koalicionim partnerima, PDP-om, SDA/SBB, DNS-om i SP-om činiti skupštinsku većinu. SDS će predstavljati šest odbornika, zatim slijede PDP sa pet odbornika, četiri će imati SNSD, tri DNS i SDA/SBB, po dva će imati SP, HDZ BiH – HNSBiH i SRS – Srpska u sigurne ruke.

12. 12. 2016.

NOVI(stari) PREDSJEDNIK SKUPŠTINE OPŠTINE KOTOR VAROŠ


 Za predsjednika Skupštine će biti imenovan Ibrahim Palić iz SDA.

U utorak, 13.12.2016. godine, sa početkom u 10:00 časova u sali Skupštine opštine biće održana konstitutivna sjednica Skupštine opštine Kotor Varoš. Na dnevnom redu planirane su 24 tačke, a između ostalog biće verifikovani mandati novoizabranih odbornika, imenovani predsjednik i potpredsjednik Skupštine, zamjenik načelnika Opštine i sekretar Skupštine opštine i imenovane Skupštinske komisije.

Po Zakonu o lokalnoj samoupravi sjednicom Skupštine do izbora novog skupštinskog rukovodstva će predsjedavati radno predsjedništvo koje će činiti najstariji odbornik Radenko Čupić (PDP) u svojstvu predsjednika i dva najmlađa odbornika - Bojan (Zoran) Đekanović (SDS) i Nemanja Knežević (PDP).

Skupštinsku većinu predvodiće blok koji je činio vladajuću koaliciju u prethodnom mandatu – SDS, PDP i SDA. Šest odbornika SDS-a, pet PDP-a i tri SDA dovoljno je za većinu jer imaju 14 od 27 odbornika. U skupštinskoj većini učestvovaće i HDZ BiH-HNS BiH sa svoja dva odbornika a želju da učestvuju u vlasti izrazili su i u DNS-u i SP-u. U opoziciji bi u tom slučaju ostao SNSD sa četiri i lista “SRS – Srpska u sigurne ruke” sa dva odbornika.

Mladen Trivunović iz SDS-a biće imenovan za zamjenika načelnika opštine, za predsjednika Skupštine će biti imenovan Ibrahim Palić iz SDA, pozicija potpredsjednika Skupštine pripašće Radenku Čupiću iz PDP-a a Snežani Jurić iz SDS-a će pripasti pozicija sekretara Skupštine opštine

11. 12. 2016.

Radovi ostavili cijelu opštinu bez struje



Gotovo kompletno područje opštine Kotor Varoš jutros je zbog radova na mreži ostalo bez električne energije, a snabdijevanje potrošača bi ponovo trebalo da uslijedi u 14 časova.
Rukovodilac “Elektrodistribucije” Kotor Varoš Goran Popović rekao je za MKV da je zbog radova snabdijevanje strujom prekinuto jutros u osam časova.
– Prekidom snabdijevanja nisu obuhvaćene samo stanice koje su neophodne za snabdijevanje vodom. U ostalim dijelovima zbog radova na održavanju mreže nema električne energije, a snabdijevanje bi ponovo trebalo da bude uspostavljeno u 14 časova – istakao je Popović.
Struja, međutim, nije bila uključena ni tri i po časa kasnije, a u “Elektrodistribuciji” su istakli da su se pojavile iznenadne komplikacije i da bi potrošači trebali da dobiju napajanje najkasnije do 18 časova. U “Elektrodistribuciji” su istakli da su angažovali sve raspoložive kapacitete kako bi što prije završili posao i nastavili sa snabdijevanjem svih potrošača.

06. 12. 2016.

POČELA SEZONA: "PEČENJE" RAKIJE



Sezona pečenja rakije uveliko je krenula. Ovo je istovremeno prilika za degustatore nadaleko čuvene šljivovice ali i ostalih vrsta rakije koje se peku na ovom prostoru.
Pečenje rakije je gotovo društveni događaj koji okuplja prijatelje, poznanike i rodbinu. Takozvanu “veselu” mašinu ovih dana pokrenuo je "čovjek koji peče rakiju".Kaže da rakiju koristi za sopstvene potrebe, a ono što pretekne pokloni prijateljima ili proda.
– Rakiju pečem od domaće rane šljive, takozvane “posavice". Pečenje rakije je malo duži proces. Ove godine ne možemo sa sigurnošću reći koliko litara očekujemo s obzirom da je godina bila loša. U prosjeku istečem oko 200 do 400 litara, ali ove godine će prinos podbaciti. Srećom prošla godina je bila rodna pa je ostalo nešto zaliha, tako da ćemo se uspjeti pokriti do naredne sezone. U vrijeme kupljenja šljiva organizujemo velike berbe,pa se u šljivicima nađe i po 20 ljudi – kaže nas sagovornik.
Pec majstor već pet decenija rukovodi kotlom, kaže da se danas sve promijenilo.
– Za ovih mojih 50 godina, koliko pečem rakiju od nekadašnjih običaja samo rakija na isti način ističe iz kazana, sve ostalo je drugačije. Nekada smo uz kazan samo domaćin i ja radili, a danas se iskupi po pedeset ljudi, kojima je pečenje rakije samo zgodan povod da se druže i provesele. Istina, uvijek su se kod kazana čule pjesma i šala. Danas je sve više mladih kojima je interesantan ovaj proces, pa se uz svaki kazan može naći i nekolicina momčića koji se okupe da slušaju starije i nauče ponešto o procesu pečenja, a nije im strano ni da malo potegnu – iskren je covjek kojem je ovo najdraže zanimanje.
Osim šljive, za odličan kvalitet rakije najvažnija je dobra posuda gdje se šljiva kiseli.
– Veliki uticaj ima i kvalitet bakra od koga je napravljen rakijski kazan, a i sam kazandžija utiče na kvalitet rakije. Ipak, od davnina je bure bilo bure, a kaca, kaca. Danas malo ko pravi razliku misleći da je krajni proizvod isti. Nije, jer drveni sud je daleko kvalitetniji. Osim toga doprinosi i boji. Rakija koja u hrastovim burićima starim od 80 do 120 godina, odstoji od deset godina, mora da ima posebnu aromu. Pri pečenju je njena jačina od 60 do 65 stepeni, a potom se spušta na željenu jačinu od oko 45 stepeni – otkriva Siprazanin.
Važno je da temperatura u kazanu bude konstantna, kako ne bi dolazilo do isparenja drugih neželjenih materija koje bi pokvarile ukus i hemijski sastav.
– Rakija je plemenitije piće od svih drugih alkoholnih pića. U kacu za vrenje stavlja se samo najbolji plod, bez zelenih i trulih šljiva. Koštica se obavezno vadi. Vrijeme za pečenje rakije je tačno nakon 21 odležan dan u kaci – savjetuje ovaj vrsni strucnjak.

Novi cjenovnik za fiksnu telefoniju





“Telekom Srpske” uvešće od 1. januara jedinstvenu cijenu za pozive prema fiksnim mrežama u BiH u iznosu od 0,040 KM po minuti bez PDV-a, saopšteno je iz Regulatorne agencija za komunikacije BiH.
Za korisnike osnovnog tarifnog paketa, cijena poziva unutar fiksne mreže “Telekoma Srpske” ostala je na istom nivou, dok je cijena poziva prema drugim fiksnim mrežama u BiH snižena za 23,08 odsto.
Kompanija “BH telekom” će od 1. januara uvesti jedinstvenu cijenu za pozive prema fiksnim mrežama u BiH u okviru osnovnih tarifnih paketa od 0,042 KM po minuti bez PDV-a. Za korisnike osnovnog tarifnog paketa, cijena poziva unutar fiksne mreže “BH telekoma” povećana je za 27,27 odsto, dok je cijena poziva prema drugim fiksnim mrežama u BiH snižena za 19,23 odsto. “BH telekom” je ukinuo popust na cijene poziva unutar fiksne mreže u periodu slabog saobraćaja radnim danima od 19.00 do 7.00 časova, te nedjeljom i državnim praznicima.
Kompanija “Hrvatske telekomunikacije” uvešće jedinstvenu cijenu za pozive prema fiksnim mrežama u BiH od 0,048 KM po minutu bez PDV-a. Za korisnike osnovnog tarifnog paketa cijena poziva unutar fiksne mreže “Hrvatskih telekomunikacija” povećana je za 37,14 odsto, dok je cijena poziva prema drugim fiksnim mrežama u BiH nepromijenjena

Formiranje vlasti počinje 13. decembra, o budžetu dva dana kasnije



Konstitutivna sjednica Skupštine opštine Kotor Varoš biće održana 13. decembra u deset časova, odlučio je danas skupštinski kolegijum kojem su prisustvovali čelnici stranaka koje će imati odbornike u novom sazivu.
Na dnevnom redu konstitutivne sjednice je donošenje odluke o primopredaji dužnosti i imenovanje komisije za primopredaju dužnosti predsjednika i potpredsjednika Skupštine opštine. Osim toga planirano je i imenovanje etičkog odbora i savjeta za opštu i bezbjednost saobraćaja.
Dva dana kasnije biće održana i posebna sjednica Skupštine opštine na kojoj bi trebalo da bude usvojen Nacrt budžeta za 2017. i Nacrt rebalansa budžeta za 2016. godinu, te donošenje odluke o načinu i uslovima prodaje opštinskog zemljišta neposrednom pogodbom.
Sjednicu kolegijuma sazvao je predsjednik Skupštine opštine iz prethodnog saziva Ibrahim Palić kako bi započeli proces konstituisanja parlamenta poslije lokalnih izbora održanih u oktobru.
Sastanku su prisustvovali čelnici SDS-a, PDP-a, SNSD-a, DNS-a, SDA, SP-a, liste “SRS – Srpska u sigurne ruke” i Hrvatske koalicije Kotor Varoš HDZ BiH – HNS BiH.
Stranke koje su u prošlom sazivu činile većinu, SDS, PDP i SDA, imaju većinu i u novom sazivu, ali je ona veoma tijesna sa 14 od 27 obornika. Već duže vrijeme traju pregovori sa nekoliko stranaka koje bi pojačale većinu i obezbijedile stabilniji i efikasniji rad Skupštine opštine. Kako stvari stoje skupštinskoj većini priključiće se DNS, SP ili Hrvatska koalicija Kotor Varoš HDZ BiH – HNS BiH.

Grabovica tema na suđenju generalu Mladiću u Hagu


Tužilac Artur Traldi izjavio je drugog dana iznošenja završne riječi u procesu protiv generala Ratka Mladića da dokazi izvedeni tokom suđenja pokazuju da je Vojska RS pod komandom generala Mladića po istom obrascu činila zločine nad muslimanima i Hrvatima u kampanji etničkog čišćenja.
Traldi je odbacio tvrdnju odbrane da je general Mladić nastojao da kazni počinioce zlodjela i naglasio da je on činio upravo suprotno i da ih je nagrađivao. Tužilac je kao primjere nagrađenih oficira naveo Stanislava Galića i Radislava Krstića, koje je Haški tribunal osudio zbog ratnih zločina u Sarajevu i Srebrenici. Traldi je kao primjer naveo da niko nije kažnjen za ubistvo oko 150 muslimanskih muškaraca u selu Grabovica kod Kotor Varoša u novembru 1992. godine.


Kao dokaz da je general Mladić znao za zločine i naređivao da oni budu prikriveni, Traldi je naveo generalovu ratnu bilješku u kojoj je navedeno da se informacije o masovnoj grobnici u rudniku Tomašica kod Prijedora učine nedostupnim. Naređenja generala Mladića o poštovanju međunarodnih ratnih propisa i Ženevskih konvencija, Traldi je odbacio ističući da su “bezuba i kozmetička”.

03. 12. 2016.

KAKO SU SE ORASI SJEKLI U PALIVUKU


Godina 2015. je bila godina orasa u Šipragama. Rodilo je to toliko puno,da će se još godinama pričati o tome. Nakon što su se 2014.dogodile poplave i zemlja je bila opustošena. Te godine nije bilo nikakvog voća da je rodilo. I povrće je dosta izdalo i prinos je bio posve mali. Ali nekako su mještani Šipraga preživjeli  i tu lošu,nerodnu godinu.
Iduće godine, 2015. je  bilo izuzetno rodno sve voće. Bila je dobra godina. A naročito su rodili orasi.
Šiprage,opustošene ratom  su doživjele pravu revoluciju. Orasi i ostalo voće iz okolnih sela su pretrpjeli ratna dešavnja i to je sad dosta zapušteno i uništeno. Ali,ipak rodilo.
Pogotovo su orasi rodili u selu Palivuku, koje je geografski smješteno u neposrednoj blizini Kruševa brda. Palivuk je početkom 90tih iseljen,napušten i porušen. Povratka nije bilo u Palivuk. Jedini povratnik,koji je obnovio svoju kuću i koji je povremeno boravio u Palivuku je hadžija                    sa svojom ženom. 

Kad su orasi nezapamćeno rodili,narod Šipraga se digao u berbu. Kasna jesen,oni koji nisu imali obaveza, išli su u berbu u okolna sela. Nakon što su nedavno izrušili sve orase u Sipićima i Zuhrićima, narod je prešao na ovu drugu stranu Vrbanje u potrazi za dobrom berbom. To su bili pojedinci,koji su nezaposleni i koji su imali dodatnog vremena da se odluče na hodanje po brdima. Htjeli su svojoj porodici nekako doprinijeti i ubrati nekih plodova,možda nešto podijeliti rodbini koja tu ne živi već dugo,ili čak nešto prodati i zaraditi koju marku.
Ali takav pristup se nije svidio svima. Čuj to,slobodno hodati po tuđoj zemlji i brati tuđe orase! Pa gdje to još ima? Nema veze što je to sve napušteno, tuđe je tuđe i ne dira se 
Ali jedan čovjek je stao na kraj svemu tome. Pomenuti hadžija nije mogao zla gledati očima i kako se rulja seljaka slobodno šeta njegovim selom i bere orase. Branio je i branio,ali nije mogao odbraniti stotine orasa da se beru,niti spriječiti najezdu Šipražana u Palivuk.
Mudri  hadžija se dosjetio nečeg boljeg i puno efikasnijeg. Dogovorio je sa jednim čovjekom iz Šipraga,koji ima privatni biznis i pilanu da dođe u njegovo selo i da sve orase izruši i da se debla odvezu za prodaju. Došli su radnici od firme i napravili su pravi pokolj u Palivuku. Isjekli su sve što se moglo na bilo koji način iskoristit i prodati. A nered su ostavili za sobom. 
Kad su čuli za taj slučaj, pojedinci čiji su orasi isječeni, su se bunili i navedeni slučaj prijavili policiji. Tražili su da se zaplijene debla orasa i da se ne voze na pilanu lica koje ih je isjeklo.
U roku par dana, debla orasa su odvezena. Para nigdje. Ili samo kod nekoga,u zavisnosti ko je bio bolji biznismen i ko se bolje snašao.
Ova priča je napisana sa ciljem da se svi zapitamo kakvi smo mi to ljudi. Od čega smo i čemu težimo. Zašto smo toliko ljubomorni,toliko osvetoljubivi i mržnjom naklonjeni prema komšiji,bratu,poznaniku.
Šta je to u nama Šipražanima?
Zašto su nekom smetali ljudi koji su došli da nešto uberu orasa. Ubrali ih oni ili pojele vjeverice,odavno im se sudbina zna. Nemaju vlasnika koji će ih brati. Zašto da to propada?


01. 12. 2016.

KAKO ŽIVI OMLADINA U ŠIPRAGAMA

Ne tako davno, ljudi su bili drugačiji. Više se uživalo u životu, više se imalo vremena za porodicu, komšije,druženje,općenito puno više volje za razne aktivnosti. Danas,u modernom dobu,sve se to donekle izmijenilo i rijetko ko ima vremena za druženje i prijateljsku kafu. Život teče ubrzanim tempom i svjedoci smo i velikih promjena kod omladine koja je ostala tu,u Šipragama i koja svoj život živi u ovoj Vrbanjskoj dolini. Nekad,prije rata,ništa neobično nije bilo da se osobe rano odluče za brak i da zasnuju bračnu zajednicu kao relativno mladi,praktično još tinejdžeri. Isto tako,mladi su dobivali i djecu. Postajali su roditelji sa 20 godina, a već sa 40 su dobivali i unučad. Danas to nije takav slučaj. Danas, u Šipragama,rijetkost je da se neko mlad uda,oženi. Većinom svi čekaju malo zrelije godine. A neki prebace i te zrelije godine a ne pronađu osobu za brak. Stvar je individualna. Zabrinjavajući je podatak da omladina u Šipragama ima loše uslove za život i zato se slabo i odlučuju za sklapanje braka. Ali oni koji se isključivo rukovode situacijom u kojoj se nalazimo, propuste svoj posljednji voz i postaju starci koji žive sa roditeljima. Žalosno je da njih sve vise,da imaju oko 40 god. a "ni kučeta ni mačeta". Kod nas u Šipragama,postoji jedno poređenje sa Selkama,porodicom gdje su braće i sestre ostali neoženjeni i neudate, a već su dočekali svoju duboku starost. Nažalost,sve ih je više koji naginju da postanu kao Selke. Zašto je to tako?